O meni: Životopis Interesi Fotografije Kontakt Reference: Objavljeni radovi Sudjelovanje u projektima Softver: Opis programa Download Linkovi: Enciklopedije, baze podataka Za programere Za opuštanje: Vicevi Šaljive slike Šaljivi filmići     Projekt Io Projekt Io je sustav za preuzimanje, obradu, pretraživanje i prikaz procesnih podataka prikupljenih u SCADA sustavu . Načinjen je kao alternativa aplikaciji Proza Open koja se zbog niza nedostataka pokazala potpuno neupotrebljivom za širi krug korisnika. Podacima prikupljenim u sustavu Projekta Io može se pristupiti putem slijedećih modula: Procesna mjerenja - prikaz vrijednosti mjerenja za petnaestominutne intervale u tabličnom i grafičkom formatu (dnevni, mjesečni i godišnji dijagrami). Sustav na osnovu trenutnih vrijednosti mjerenja računa petnaestominutne prosjeke te određuje maksimalne i minimalne vrijednosti (peak-ove) ostvarene u tom intervalu. Na osnovu stvarnih vrijednosti mjerenja preuzetih iz procesnog sustava Projekt Io računa i tzv. virtualna mjerenja: linijske napone za objekte kojima se mjere samo fazni naponi te S, P, Q i cos fi cijelih trafostanica, područja pogona, područja napajanih iz pojedine TS 110/35kV, područja 35kV dalekovoda te cijelog DP-a. Time je baza podataka koja se sastoji od 380 stvarnih mjerenja obogaćena sa 160 dodatnih virtualnih mjerenja! Napomena: Podaci se iz procesnog sustava preuzimaju svakih 15 minuta. Kronološka lista događaja - prikaz događaja iz tzv. kronološke liste događaja (KRD). U kronološku listu događaja upisuju se samo najvažniji događaji u sustavu (prorada zaštitnih releja, isklop ili uklop voda i sl.). Događaji iz KRD liste su podskup događaja evidentiranih u listi događaja. Svi događaji su međusobno vremenski sinkronizirani tj. događaji su se vremenski zbili u slijedu kako su i zapisani. Napomena: Podaci se iz procesnog sustava preuzimaju svake minute! KRD monitor - prikaz zadnjih tj. najnovijih događaja iz kronološke liste događaja. Prikaz se automatski sam osvježava svake minute i pokazuje najnovije stanje KRD liste. Prvenstvena namjena KRD monitora je da olakša praćenje pogonskih manevara na udaljenim upravljačkim mjestima u pogonima. Napomena: Razmak preuzimanja podataka iz procesnog sustava je 1 minuta, a toliki je razmak između automatskog osvježenja prikaza KRD monitora. Stoga kašnjenje u prikazu najnovijih događaja u KRD monitoru iznosi 1-2 minute! Lista događaja - prikaz događaja iz tzv. liste događaja (LD). U listu događaja evidentiraju se svi događaji koji su se zbili u sustavu. Zbog prirode rada procesnog sustava događaji nisu međusobno vremenski sinkronizirani što znači da iako se prema LD neki događaj u jednoj TS 35/10kV zbio prije nekog događaja u drugoj TS 35/10kV stvarni vremenski slijed je možda bio drugačiji. Lista događaja je prošireni skup događaja sadržanih u KRD listi. Događaji iz KRD liste mogu poslužiti kao orijentiri za utvrđivanje pravog slijeda događaja iz LD, dok prošireni skup događaja sadržan u LD može poslužiti za bolje razumijevanje kronološke liste događaja. Napomena: Podaci se iz procesnog sustava preuzimaju svake minute! LD monitor - prikaz zadnjih tj. najnovijih događaja iz liste događaja. Prikaz se automatski sam osvježava svake minute i pokazuje najnovije stanje liste događaja. Prvenstvena namjena LD monitora je da olakša praćenje pogonskih manevara na udaljenim upravljačkim mjestima u pogonima. Napomena: Razmak preuzimanja podataka iz procesnog sustava je 1 minuta, a toliki je razmak između automatskog osvježenja prikaza LD monitora. Stoga kašnjenje u prikazu najnovijih događaja u LD monitoru iznosi 1-2 minute! Međuračunalna komunikacija - prikaz vremenskih intervala prekida međuračunalne komunikacije. Prekid međuračunalne komunikacije može uzrokovati pad procesnih PDP računala, pad/prekid serijske komunikacije između PDP računala i komunikacijskog poslužitelja te pad komunikacijskog poslužitelja. Tijekom vremenskog intervala u kojem je prekinuta međuračunalna komunikacija ne prikupljaju se podaci iz procesnog sustava. Posljedica toga je da će podaci o mjerenjima te podaci o događajima koji su se zbili tijekom pada međuračunalne komunikacije biti izgubljeni u bespućima bitovne zbiljnosti. Napomena: Podaci se iz procesnog sustava preuzimaju svakih 5 minuta. SQL konzola - web sučelje za postavljanje SQL upita prema bazi podataka. Sučelje je namjenjeno zahtjevnim korisnicima za napredna pretraživanja i različite analize podataka. Zašto naziv Projekt Io? Projekt Io služi za dohvaćanje podataka iz procesnog sustava a io ili i/o je u računarstvu uobičajena kratica koja označava input-output tj. ulaz-izlaz podataka. Io je također i jedan od najvećih Jupiterovih mjeseca poznat po velikoj vulkanskoj aktivnosti i aurori koja nastaje zbog prolaska mjeseca kroz jako Jupiterovo magnetsko polje, a što za posljedicu ima odvajanje od mjeseca velike količine materije koja odlazi (izlazi) u svemir. U grčkoj mitologiji, Io je ime djeve (hrvatski Ija) u koju se zaljubio Zeus i pretvorio ju u bijelu junicu kako bi ju zaštitio od gnjeva svoje ljubomorne žene Here. Na kraju, Io (ili Ija) je zgodno kratko ime :c) Tehnička izvedba Projekta Io Osnovica Projekta Io je PC računalo sa operacijskim sustavom Linux, Apache web poslužiteljem, poslužiteljem baze podataka Firebird (Interbase), aplikacijom za dohvat podataka preko web sučelja načinjenom u PHP-u i, najvažnije od svega, nekoliko malih i vrlo brzih C++ programa koji iščitavaju podatke iz "sirovih" Paradox tablica, obrađuju ih i spremaju i Firebird bazu podataka. Zanimljivo je da Firebird baza s procesnim podacima za jednu godinu sadrži više od 18'000'000 zapisa o mjerenjima te zauzima oko 1.5 GB prostora na hard disku. Obzirom da su u Projekt Io importirani svi podaci iz arhiviranih Paradox tablica, baza Projekta Io sadrži procesne podatke o mjerenjima i događajima od 7.mjeseca 1995. godine. Projekt Io je u DP Elektra Križ pušten u probni rad 2001. godine i od tada je u stalnoj upotrebi. Godine 2004. načinjena je nova poboljšana verzija.   Copyright © Mario Mikac 1998-2005.